Slatinska se regija smjestila u istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Prostor ove regije prirodno je omeđen rijekom Dravom na sjeveru, obroncima Papuka (954 m) i Krndije (792 m) na jugu, širokom otvorenošću prema Bilogorskoj Podravini prema zapadu i bogatoj Slavonskoj ravnici prema istoku.

Sačuvana priroda, čisti vodotoci stvorili su uvijete za razvoj visoke i niske divljači. Lovište se prostire na sjevernom dijelu Papuka na području županije Viroviticko - podravske. Lovište obuhvaća brdovite terene krajnjih sjevernih, sjeveroistočnih i sjeverozapadnih padina gorja Papuk. Ovi tereni karakteristični su po dugom razvođenju svojih padina. Kosine su blage i prilično dugačke, a doline dugačke i prostrane. Manji jarci su prilično usječeni i strmi. Osnovni greben Papuka je rebrasto raščlanjen te se tereni odlikuju brojnim dugim dolinama, blago nagnutim i zaobljenim brežuljcima. Specifičnost i raznovrsnost ovog krajolika ponudili su životinjskim i biljnim vrstama povoljne mogućnosti za život, a čovjek svojim načinom života u tom prostoru najpovoljnije je utjecao na njihovu biološku ravnotežu.

Od divljači u lovištima kojima gospodare Slatinski lovci posebno treba spomenuti primjerke običnog jelena (Cervus elaphus L.) visoke uzgojne i trofejne vrijednosti. I ostale vrste dlakave krupne divljači kao što su srna obična (Capreolus capreolus L.), jelen lopatar (Dama dama L.), te divlja svinja (Sus scrofa L.). Od sitne dlakave divljači potrebno je spomenuti najzastupljenija je lisica, zatim zec, te kune, divlja mačka i čagalj. od pernate divljaci u našim lovištima susrećemo trčku, kamenjarku, fazana, divlju patku, crnu lisku, šljuku, te prepelice.